preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Župa Dubrovačka" Mlini

Login

PROJEKTI

 

VOZNI RED ŠKOLSKIH AUTOBUSA

Školsko zvono

Redni broj sata Početak Završetak
0. 7:10 7:55
1. 8:00 8:45
2. 8:50 9:35
3. 9:40 10:25
Veliki odmor 10:25 10:45
4. 10:45 11:30
5. 11:35 12:20
6. 12:25 13:10
7. 13:15 14:00
8. 14:05 14:50

Popis udžbenika

Meteorološka stanica

 

Časopis učenika

OŠ ŽUPA DUBROVAČKA

broj 28

 

ZABAVI SE I NAUČI

 

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 9. 2011.

Ukupno: 1084756
Ovaj mjesec: 6121
Ovaj tjedan: 799
Danas: 80
 

 

 

 Školski preventivni program

Upisi u srednju školu

Što trebamo znati o pranju ruku?

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Posjet izložbi "Ruđer Bošković ponovno u rodnom Dubrovniku"
Autor: Administrator , 2. 10. 2011.

Učenici sedmih i osmih razreda naše škole posjetili su u četvrtak izložbu "Ruđer Bošković ponovo u rodnom Dubrovniku".  Na izložbi je predstavljeno 119 izložaka iz fundusa Dubrovačkih muzeja, te 11 institucija posuditelja. Najveći dio izložene građe čuva se u Državnom arhivu u Dubrovniku, zatim u Dubrovačkim knjižnicama, ali dio je posuđen iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU, Muzeja i zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu, Dubrovačke biskupije, Samostana Sigurata, Franjevačkog samostana Male braće, Srpske pravoslavne općine u Dubrovniku, Hrvatske nacionalne i sveučilišne knjižnice, Znanstvene knjižnice Juraj Habdelić Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, te Hrvatskog povijesnog muzeja.

Punim imenom, Ruđer Josip Bošković, rođen 18. svibnja 1711. u Dubrovniku. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku, te već sa 14 godina odlazi na daljnje školovanje u Rim.

1732. godine diplomirao je filozofiju, a nedugo nakon toga i teologiju. Osam godina poslije, 1940. postaje javni profesor matematike u Rimskom kolegiju, profesor astornomije i optike u Milanu i profesor u Paviji.

Svoje prvo djelo, „O sunčevim pjegama“, objavio je 1736. godine, također napisao je niz disertacija i rasprava, a u nekima od njih se bavi problemima svjetla, zakonom kontinuiteta, koje su ga obilježile kao začetnikom moderne fizikalne znanosti  i utemeljiteljem dinamičke atomistike. Za Boškovića je važno također napomenuti da se njegovi najveći uspjesi vežu uz matematiku, hidrotehniku, teorijsku astronomiju, građevinarstvo, geometriju i analogno tumačenje svih tada poznatih prirodnih pojava.

U svom životnom djelu „Teorija prirodne filozofije“ iz 1758 dokazao je neprekidnost u prirodi i geometriji.

Putujući  Europom,  u Beču je objavio i svoje djelo „Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in Natura existentium (kraće Teorija prirodne filozofije).

Da su njegovi radovi iznimni potvrđuje i činjenica da je poznat i po astronomsko-geodetskom pothvatu mjerenja dva meridijanska stupnja u papinskoj državi tijekom kojeg posla je koristio svoje sprave. Nadahnut astronomijom u Londonu se bavio pomrčinom Sunca i Mjeseca, te je u Carigradu htio promatrati prolaz Venere ispred Sunca. U toj namjeri ukrcao se na brod u Veneciji, međutim zbog oluje bio je zaustavljen, te nije sudjelovao tom astronomskom događaju.

Preko Bugarske i Moldavije putuje u Poljsku o čemu svjedoči i putopis koji je nastao na tom putovanju. U Milanu, 1770,  osniva katedru za astronomiju i optiku. Iako je većinu svog života bio izvan Dubrovnika, uvijek je bio u kontaku sa sestrom Anicom i bratom Božom.

13. veljače  1787. umire u Milanu gdje je i sahranjen.

Ruđer Bošković je bio jedan od najslavnijih Dubrovačana uopće. Danas u Zagrebu njegovo ime nosi Institut za znanstvena istraživajna na području atomske fizike, koji je osnovan 1950. godine.

Ova godina je posvećena upravo ovom velikom znanstveniku jer se  slavi 300-ta obljetnica njegova rođenja.






[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju