preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Župa Dubrovačka" Mlini

Login

PROJEKTI

 

VOZNI RED ŠKOLSKIH AUTOBUSA

Školsko zvono

Redni broj sata Početak Završetak
0. 7:10 7:55
1. 8:00 8:45
2. 8:50 9:35
3. 9:40 10:25
Veliki odmor 10:25 10:45
4. 10:45 11:30
5. 11:35 12:20
6. 12:25 13:10
7. 13:15 14:00
8. 14:05 14:50

Popis udžbenika

Meteorološka stanica

 

Časopis učenika

OŠ ŽUPA DUBROVAČKA

broj 28

 

ZABAVI SE I NAUČI

 

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 9. 2011.

Ukupno: 1088200
Ovaj mjesec: 3124
Ovaj tjedan: 791
Danas: 62
 

 

 

 Školski preventivni program

Upisi u srednju školu

Što trebamo znati o pranju ruku?

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
298. obljetnica rođenja Ruđera Boškovića
Autor: Administrator , 18. 5. 2009.

Ruđer Bošković rođen je 18. svibnja 1711. kao osmo dijete u dubrovačkoj obitelji Bošković. Školu je  počeo pohađati u Isusovačkom kolegiju u Dubrovniku, a već je kao petnaestogodišnjak nastavio školovanje u Rimskom isusovačkom kolegiju. Završivši školovanje 1741. kao tridesetogodišnjak, postao je najprije nastavnik, a zatim i profesor matematike u Isusovačkom kolegiju.
Već od petnaeste godine piše znanstvene rasprave iz matematike, fizike i astronomije, pa je vrlo rano stekao ugled osobito nadarena znanstvenika. Prvu zapaženu raspravu O sunčevim pjegama objavio je kao dvadesetpetogodišnjak i u njoj je iznio dvije nove vlastite metode za određivanje elemenata vrtnje Sunca oko osi.
Slijedilo je više vrijednih i cijenjenih znanstvenih djela, a vrhunac je bila Teorija prirodne filozofije, koju je završio i tiskao u Beču 1758. To izuzetno važno djelo tek je 1974. u cijelosti prevedeno na hrvatski jezik. Prva od tri knjige posvećena je izlaganju Boškovićeva osnovnog shvaćanja tvari i sila koje djeluju u prirodi. U drugoj knjizi opširno se raspravljaju primjene teorije na mehaniku, a u trećem na fiziku. Budući da isusovci nisu blagonaklono primili Teoriju prirodne filozofije, Bošković napušta Rim i odlazi u Pariz, a zatim u London, gdje je bio primljen s velikom pozornošću i počastima. Nakon toga putuje po Belgiji, Nizozemskoj, Turskoj, Poljskoj i Austriji, a zatim je ponovo u Italiji, gdje je bio profesor optike i astronomije u Milanu i osnivač Zvjezdarnice u Breri. Poslije toga otišao je u Veneciju i ponovno u Pariz, gdje je bio postavljen za upravitelja Optičkog instituta za pomorstvo i primio francusko državljanstvo. Zbog slabog zdravlja ubrzo se vratio u Milano, gdje je preminuo
13. veljače 1787. od komplikacija na plućima.






[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju