U četvrtak, 21. rujna, prigodno je obilježen Međunarodni dan sadnje drveta. Već treća generacija osmaša u planirani drvored zasadila je svoju sadnicu rogača. Osmaši će, baš kao i njihovi prethodnici, brinuti o svom drvetu i ostaviti ga na brigu generacijama koje dolaze.

Sadnicu je darovao Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku, a prema Ugovoru koji je potpisan u školskoj godini 2022./2023. između naše škole i Sveučilišta Dubrovnik.

Rogač, latinskog naziva Ceratonia siliqua, je zimzeleni grm ili stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae) dugog životnog vijeka. Znanstveno ime rogača dolazi od grčke riječi keras što znači rog, a na što i podsjeća njegov plod mahuna. Mahuna se najčešće koristi u prehrani; jede se njezino usplođe ili se može mljeti u rogačevo brašno te koristiti za izradu slastica. Na žalost, rogač je danas uglavnom zapostavljena kultura iako je vrlo izdržljiva te uz minimalan trud može dati velike prinose.

Važnost rogača u prošlosti je bila velika. U antičko doba sjemenka rogača koristila je u zlatarstvu za vaganje zlata, odnosno jedna sjemenka je predstavljala jedan karat. Naziv karat je izveden od znanstvenog naziva za rogač i njegov plod. Sjemenke rogača su prilično uniformne mase od 0,2 grama, a 1907. godine je i službeno prihvaćena definicija prema kojoj je jedan karat jednak 200 miligrama ili 0,2 grama.