Povodom Međunarodnog dana sadnje drveta (21. rujna), naši osmaši su u u školski vrt zasadili četvrto generacijsko stablo. O njemu će brinuti cijelu nastavnu godinu te ga ostaviti na brigu sljedećim generacijama. I ove godine zasadili su sadnicu rogača i tako svoj drvored obogatili za još jedno stablo.

Sadnicu je darovao Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku, a prema Ugovoru koji je potpisan u školskoj godini 2022./2023. između naše škole i Sveučilišta Dubrovnik.

Osmaši su upoznali osnovne karakteristike rogača kao i njegovo značenje u prošlosti i danas. Rogač (Ceratonia siliqua) je zimzeleni grm ili stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae) dugog životnog vijeka.

Važnost rogača u prošlosti je bila velika. U antičko doba sjemenka rogača koristila je u zlatarstvu za vaganje zlata, odnosno jedna sjemenka je predstavljala jedan karat. Naziv karat je izveden od znanstvenog naziva za rogač i njegov plod. Sjemenke rogača su prilično uniformne mase od 0,2 grama, a 1907. godine je i službeno prihvaćena definicija prema kojoj je jedan karat jednak 200 miligrama ili 0,2 grama.

Danas se plod mahuna najčešće koristi u prehrani; jede se njezino usplođe ili se može mljeti u rogačevo brašno te koristiti za kolače. Rogač ima i ljekovita svojstva pa se koristi u liječenju probavnih tegoba,  za smirivanje kašlja i sl. Ipak, navedena uporaba rogača danas nije tako česta. Sadnjom ove autohtone biljne vrste, učenici su dali svoj doprinos u osvještavanju važnosti domaćih biljnih vrsta koje su danas zapostavljene.

Nada Prce