Osnovna škola "Župa Dubrovačka" Mlini

Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti i ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. Ovogodišnja tema je biološka raznolikost i poljoprivreda.

Konvencija o biološkoj raznolikosti, jedan od najvažnijih međunarodnih propisa o zaštiti prirode, okvir je za globalnu zaštitu biološke raznolikosti i raznolikosti krajolika. Glavna joj je svrha očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti, kako bi se i budući naraštaji mogli koristiti potencijalima Zemlje. Stupila je na snagu 29. prosinca 1993., Hrvatski ju je sabor potvrdio 1996., a 1997. Hrvatska je postala njezinom punopravnom strankom.

Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Do sada je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, većinom sićušnih bića, kao što su kukci. No znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13 milijuna, a po nekim procjenama tri do 100 milijuna.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000. U Hrvatskoj se nalaze mnoge vrste ugrožene u Europi, primjerice, smeđi medvjed, ris i vuk te orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup. Tu su i runolist, gospina papučica, kockavica.