Osnovna škola "Župa Dubrovačka" Mlini

Na temelju članka 10. Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.), Hrvatski sabor je na sjednici 16. svibnja 2008., donio

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD

OSNOVNOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Standard) utvrđuju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske.
(2) Ovaj Standard primjenjuje se na sve osnovne škole u Republici Hrvatskoj, osim škola koje rade po alternativnome programu.

Pojmovnik

Članak 2.

U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi znače:
– Škola – odgojno-obrazovna institucija u kojoj se obavlja službeni odgoj i obrazovanje.
– Osnovna škola – odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provodi odgoj i obrazovanje, a ima najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda.
– Područna škola – odgojno-obrazovna podružnica škole, smještena izvan sjedišta matične škole, a s kojom je programski i kadrovski povezana. Ustrojava se ukoliko upisnom kvotom osigurava broj učenika za najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do VIII. razreda te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti.
– Područni odjel – dislocirani razredni odjel/odjeli koji se formiraju izvan sjedišta matične škole i ne ispunjavaju uvjete za osnivanje područne škole.
– Osnovne škole s otežanim uvjetima rada – odgojno-obrazovne ustanove na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim područjima te škole koje posebnim propisima ministarstva nadležnog za obrazovanje imaju ili dobiju taj status.
– Mreža osnovnih škola – skup osnovnoškolskih ustanova, matičnih i područnih škola i područnih odjela koje obavljaju osnovnoškolsku djelatnost na lokalnome i regionalnome području, a određuje ga definiranje pripadajućega upisnog područja.
– Upisno područje – područje s kojega učenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalište, odnosno boravište imaju pravo pohađati određenu školu, odnosno ustanovu koja obavlja osnovnoškolsku djelatnost.
– Učenik – sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja je formalno upisana u osnovnu ili srednju školu i stječe znanja te razvija sposobnosti i vještine, navike i odgojne vrijednosti pohađajući obveznu i neobveznu osnovnu školu.
– Učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama – učenik s teškoćama ili potencijalno daroviti učenik:
– učenik s teškoćama – učenik s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoća po propisima iz socijalne skrbi što podrazumijeva učenika s oštećenjem vida ili sluha, ili s poremećajem govorno-glasovno-jezične komunikacije i specifične teškoće u učenju, ili motoričkim smetnjama, ili sa sniženim intelektualnim sposobnostima, s poremećajem u ponašanju, ili autizmom, ili postojanjem više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju, koji je uključen u redovitu ili posebnu osnovnoškolsku ustanovu, a nastavu prati po redovitom, individualiziranom ili posebnom programu ovisno o vrsti i stupnju oštećenja.
– darovit učenik – učenik iznadprosječnih intelektualnih, ili(i) akademskih, ili(i) stvaralačkih, ili(i) psihomotornih sposobnosti.
– Učitelj – stručno osposobljena osoba za poučavanje, odgoj i obrazovanje učenika u odgojno-obrazovnoj ustanovi.
– Učitelj za provođenje nastave u posebnim razrednim odjelima/skupinama i skupinama produženoga stručnog postupka: – stručno osposobljena osoba edukacijsko-rehabilitacijskog profila za poučavanje, odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama.
– Učitelj-mentor – stručno osposobljena osoba koja je voditelj studenata tijekom praktične poduke studenata visokog učilišta za obrazovanje učitelja/nastavnika ili učitelj za rad s potencijalno darovitim učenicima u osnovnoj školi.
– Razredni odjel – skupina učenika približne životne, obrazovne i emotivne dobi istog razreda.
– Posebni razredni odjel – skupina učenika istog razreda, približne životne dobi, s posebnim obrazovnim potrebama koji su uključeni u poseban program za učenike s većim teškoćama u učenju.
– Kombinirani razredni odjel – skupina učenika sastavljena iz dva, tri ili četiri razreda uobičajena u školama s malim brojem učenika.
– Odgojno-obrazovna skupina – određeni broj relativno stalnog sastava učenika iz jednog, dva ili više razreda koji se ustrojava za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik školskog rada.
– Učionica – školska prostorija u kojoj se provodi razredna ili predmetna nastava, kao i drugi oblici školskog rada.
– Nastavni plan – isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih školskih aktivnosti te s tjednim i godišnjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.
– Nastavni program – isprava kojom se propisuje cilj, sadržaj i opseg svakog nastavnog predmeta te sadržaj i opseg svih drugih nastavnih i školskih aktivnosti.
– Alternativni program – drugi raspoloživi nastavni plan i program.
– Nastava – planska i organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u školi ili drugoj odgojno-obrazovnoj ustanovi.
– Redovita nastava – nastavom predviđena odgojno-obrazovna djelatnost u školi koja obvezuje na pohađanje, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom i školskom radu prema propisanome nastavnom planu i programu i koja je definirana školskom godinom u punome trajanju.
– Predmetna nastava – nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema obrazovnim područjima.
– Izvannastavna aktivnost – oblik aktivnosti koji škola planira, programira, organizira i realizira, a u koju se učenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno uključuje.
– Dopunska nastava – individualizirani oblik rada u skupinama za učenike koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha.
– Dodatna nastava – individualizirani oblik rada za potencijalno darovite učenike.
– Smjena – organizacija dnevnog rasporeda nastave u dva ili tri vremenska termina s ciljem osiguravanja održavanja nastave za sve učenike s pripadajućega upisnog područja.
– Poludnevna nastava – nastava organizirana u jednoj smjeni.
– Cjelodnevna nastava – nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za iste učenike, s intervalima izvanškolske i izvannastavne aktivnosti.
– Produženi boravak – organizirani boravak djece u školi nakon redovite, obvezne nastave i školskih aktivnosti, s prehranom.
– Produženi stručni postupak – program stručne pomoći učenicima s posebnim obrazovnim potrebama koji uključuje pomoć u svladavanju odgojno-obrazovnih sadržaja, rehabilitacijske programe i interesne skupine za poticanje kreativnosti učenika.
– Stručni suradnik – stručno osposobljena osoba za pomoć u nastavnome i školskome radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagoškog rada ili su s njime u svezi te pruža edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.
– Rad s djecom smještenom u zdravstvene ustanove – »nastava u bolnici« – privremeni ili trajni oblik provedbe osnovnoškolskog programa koji je namijenjen učeniku smještenom u bolnici i na dulje vrijeme spriječenom u redovitom pohađanju nastave u matičnoj školi. Nastavu organizira najbliža osnovna škola.
– Rad s djecom oboljelom od kroničnih bolesti – »nastava u kući« – oblik provedbe osnovnoškolskog programa namijenjenog učeniku koji je zbog bolesti dulje vrijeme spriječen redovito pohađati nastavu. Nastavu organizira najbliža osnovna škola.
– Stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika – trajni stručni razvoj učitelja i stručnih suradnika kroz službene i neslužbene, skupne ili pojedinačne oblike obrazovanja i stjecanja dodatnih znanja i vještina s ciljem unapređenja osobnih sposobnosti i vještina iz svoje struke i sveukupnoga odgojno-obrazovnog rada.
– Napredovanje učitelja i stručnih suradnika – mogućnost stjecanja viših zvanja u odgojno-obrazovnome radu učitelja, mentora i učitelja savjetnika kroz vrednovanje uspješnosti rada s učenicima, izvannastavnoga stručnog rada i stručno usavršavanje.
– Udžbenik – temeljno odgojno-obrazovno školsko i nastavno sredstvo koje sadrži sustav znanja iz određenoga nastavnog predmeta i koje je pedagoško-psihološki i didaktičko-metodički primjereno zakonitostima učenja i poučavanja u školi i izlaže gradivo utvrđeno nastavnim planom i programom.
– Razredna nastava – organizacijski oblik nastave u nižim razredima osnovne škole u kojima jedan učitelj izvodi većinu nastavnih sadržaja.
 

II. MJERILA ZA USTROJ MREŽA ŠKOLA NA PODRUČJIMA ŽUPANIJA

Članak 3.

(1) Mreža osnovnih škola na područjima županija obuhvaća ustanove koje obavljaju osnovnoškolsku djelatnost, sa svim objektima matičnih i područnih škola kao i izmještenim objektima, u kojima se provodi obvezno osnovno školovanje, uz određivanje pripadajućega upisnog područja s kojega je djeci omogućeno pohađanje osnovne škole.
(2) Pod mrežom škola iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se:
– škole za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama,
– škole s posebnim odjelima,
– škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina i škole s posebnim odjelima na jezicima nacionalnih manjina,
– umjetničke škole: glazbene i plesne,
– športske škole,
– škole s produženim boravkom,
– škole za obrazovanje odraslih,
– škole s klasičnom grupom predmeta,
– škole bez prostornih prepreka,
– škole sa športskim vježbalištem,
– škole s bazenima,
– škole otvorene tijekom ljetnih školskih praznika,
– ogledne škole.
(3) Mreža osnovnih škola ustrojava se na način da zadovoljava iskazane potrebe utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području županije, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja te ispunjava uvjete i mjerila propisana ovim Standardom.
(4) Pod dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se da je mrežom osnovnih škola, svakome osnovnoškolskom obvezniku dana mogućnost redovitoga osnovnog školovanja u osnovnoj školi, ili drugoj ovlaštenoj ustanovi, ili objektu škole uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika.
(5) Za učenike razredne nastave kad god je to moguće, školovanje se osigurava u objektu čija udaljenost od mjesta stanovanja ne zahtijeva prijevoz.
(6) Za učenike s teškoćama pod primjerenom udaljenošću podrazumijeva se ona udaljenost koja ne zahtijeva izdvajanje iz obitelji. U iznimnim slučajevima učenika se može uputiti u posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu izvan mjesta stanovanja ako rehabilitaciju nije moguće ostvariti u najbližoj osnovnoj školi.
(7) Dostupnost škola koje provode neobvezne programe osnovnog školovanja, glazbene, plesne, športske, obrazovanje odraslih, mora biti takva da udovoljava interesima i potrebama stanovništva određenog područja.
(8) Racionalnim ustrojem upisnih područja iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se takav ustroj upisnih područja koji omogućuje optimalno zadovoljavanje potreba učenika vodeći računa o postojećim školskim kapacitetima.
(9) Upisno područje je područje s kojega učenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalište ili boravište imaju pravo pohađati određenu školu odnosno ustanovu koja obavlja osnovnoškolsku djelatnost. Upisno se područje utvrđuje za svaku osnovnoškolsku ustanovu i uključuje sve podružnice i objekte te ustanove.
(10) Moguće je utvrditi i zajedničko upisno područje za dvije osnovnoškolske ustanove istog osnivača čija upisna područja graniče i to ujedinjenjem cjelokupnih ili dijelova tih upisnih područja, ukoliko se na temelju demografskih podataka o broju budućih školskih obveznika, odnosno na temelju broja upisanih učenika, utvrdi da bi se ravnomjernim rasporedom učenika racionalnije iskoristili kapaciteti obiju ustanova, odnosno omogućio rad u jednoj smjeni.
(11) O rasporedu u škole školskih obveznika iz zajedničkoga upisnog područja odlučuje osnivač škole najkasnije godinu dana prije upisa obveznika u prvi razred te o tome obavještava roditelje, odnosno skrbnike obveznika. Utvrđivanjem zajedničkoga upisnog područja ne smiju se narušiti zahtjevi dostupnosti.
(12) Veličinu upisnog područja određuju smještajne mogućnosti škole utvrđene na temelju mogućnosti rada u jednoj, a najviše dvije smjene, demografski pokazatelji i prometna povezanost.
(13) Pravo roditelja, odnosno skrbnika da školskog obveznika upiše u školu kojoj po upisnom području ne pripada ograničeno je mogućnostima pojedine škole.
(14) Upisom djece iz drugih upisnih područja ne smije se narušiti optimalni ustroj rada škole i ne smije se onemogućiti upis obveznicima koji pripadaju upisnome području škole.

III. MJERILA ZA USTROJ OSNOVNE ŠKOLE KAO JAVNE USTANOVE, ZA USTROJ PODRUČNE ŠKOLE I ZA USTROJ NASTAVE U DISLOCIRANOME OBJEKTU OSNOVNE ŠKOLE

Članak 4.

(1) Osnovne škole mogu biti redovite, posebne, umjetničke i škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
(2) Redovite osnovne škole su odgojno-obrazovne ustanove koje rade prema redovitome nastavnom planu i programu namijenjenome djeci čija kronološka, obrazovna, socijalna i emotivna dob odgovara razrednome stupnju kojim su obuhvaćena.
(3) Posebne odgojno-obrazovne ustanove rade prema posebnim nastavnim planovima i programima i ustrojavaju se za obvezno osnovno školovanje djece s teškoćama.
(4) Posebne programe mogu provoditi i redovite osnovne škole kao dio svoje djelatnosti. Škola može ustrojiti razredne odjele za učenike s teškoćama.
(5) Osnovno obrazovanje odraslih provode redovite osnovne škole kao dio djelatnosti te druge ovlaštene javne ustanove kao primarnu djelatnost ili kao dio djelatnosti.

Članak 5.

(1) Osnovna škola je ustanova koja:
– provodi cjeloviti redoviti ili posebni nastavni plan i program propisan za obvezno, odnosno neobvezno osnovno školovanje u umjetničkim školama,
– zadovoljava propisima utvrđene kadrovske, prostorne, tehničke i druge uvjete.
(2) Osnovna škola može imati područne škole i područne odjele.
(3) Područna škola organizacijska je jedinica koja se nalazi izvan sjedišta škole, a ustrojava se ako ima upisno područje koje osigurava postojanje najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV. razreda te ako ispunjava osnovne kadrovske, prostorne i tehničke uvjete za obavljanje djelatnosti.
(4) Područni odjeli dislocirani su u objektima u kojima se izvodi nastava, a koji se nalaze izvan sjedišta škole te ne ispunjavaju uvjete za područnu školu osim kadrovskih, prostornih i tehničkih uvjeta nužnih za obavljanje djelatnosti.

IV. MJERILA ZA BROJ RAZREDNIH ODJELA U OSNOVNOJ ŠKOLI KAO SAMOSTALNOJ USTANOVI

Članak 6.

(1) Osnovna škola ima najmanje osam razrednih odjela, najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda, što osigurava cjelovitost osmogodišnjega obveznog školovanja.
(2) Iznimno, zbog posebnih okolnosti, škola s otežanim uvjetima rada i posebna odgojno-obrazovna ustanova može imati manji broj razreda, odnosno može ustrojiti kombinirane razredne odjele.
(3) Optimalna škola koja radi u jednoj smjeni prema ovome je Standardu osnovna škola od 16 do 20 razrednih odjela s podjednakim brojem razrednih odjela svakog razreda.
(4) Rad osnovne škole ostvaruje se u jednoj smjeni: poludnevno, produljeno ili cjelodnevno. Taj rad omogućuje optimalno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva različitim oblicima nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnom izmjenom rada, odmora i prehrane učenika.
(5) Škola u kojoj se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u dvije smjene može imati najviše 32 razredna odjela.

V. MJERILA ZA BROJ UČENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI

Organizacija nastave

Članak 7.

(1) Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u redovitom, posebnom i kombiniranom razrednom odjelu, ili u odgojno-obrazovnim skupinama.
(2) Nastava se izvodi u školskom prostoru i izvan prostora škole.
(3) Za nastavu izvan prostora škole potreban je jedan pratitelj iz redova učitelja ili stručnih suradnika škole za skupinu do najviše 14 učenika.
(4) Za učenike s teškoćama za izvođenje nastave izvan prostora škole potrebno je osigurati pratitelja za:
– 1 učenika s oštećenjem vida, sluha, s motoričkim oštećenjima, s autizmom ili značajno sniženim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju,
– do 5 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti,
– do 5 učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove.

Razredni odjel

Članak 8.

(1) Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najviši 28 učenika.
(2) Razredni odjel ustrojava se od učenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od učenika dvaju ili iznimno više razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnom nastavnom planu i programu.
(3) Broj učenika u razrednom odjelu u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina može se ustrojiti i s manjim brojem učenika iz stavka 1. ovoga članka.
(4) U razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika.
(5) Broj učenika u razrednom odjelu smanjuje se za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Razredni odjel s posebnim programom

Članak 9.

U razrednom odjelu s posebnim programom može biti najviše:
– 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove,
– 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti,
– 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima.

Kombinirani razredni odjel

Članak 10.

(1) Kombinirani razredni odjel ustrojava se za učenike razredne nastave. Kombinirani razredni odjel od dva razreda ima najviše 16 učenika, kombinirani razredni odjel od tri razreda najviše 14 učenika, a od četiri razreda najviše 12 učenika.
(2) Iznimno se može ustrojiti kombinirani razredni odjel i za učenike predmetne nastave, u pravilu s najviše 10 učenika.
(3) Kombinirani razredni odjel od dva razreda u koji su uključeni učenici s teškoćama može se ustrojiti u pravilu s najviše 10 učenika s jednim učenikom s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, motoričkim poremećajima ili s organski uvjetovanim poremećajem u ponašanju.
(4) Broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje se za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama.
(5) U kombinirani razredni odjel od tri i četiri razreda ne mogu biti uključeni učenici s teškoćama.

Broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini

Članak 11.

(1) Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od učenika istog ili dvaju i više razreda za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik neposrednoga odgojno-obrazovnog rada.
(2) Odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika.
(3) Odgojno-obrazovna skupina učenika pripadnika nacionalnih manjina koji uče materinski jezik i kulturu (model C) organizira se za razrednu i predmetnu nastavu.
(4) Dodatna nastava je individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika.
(5) Dopunska nastava individualizirani je oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika.
(6) Produženi stručni postupak provodi se u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća
(7) Za sve učenike s teškoćama koji se školuju po redovitom ili individualiziranom nastavnom programu obvezno se organizira dopunska nastava u skupini do najviše 5 učenika.
(8) Produženi boravak oblik je odgojno-obrazovnog rada namijenjen učenicima razredne nastave. On je prijelazni oblik rada k cjelodnevnomu odgojno-obrazovnom radu. Organizira se s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Produženi boravak učenika uredit će se posebnim propisom.

VI. MJERILA ZA UČITELJE, STRUČNE SURADNIKE, RAVNATELJE I DRUGE RADNIKE U OSNOVNOJ ŠKOLI

Članak 12.

(1) Za izvedbu nastave i drugih poslova škola mora imati odgovarajući broj radnika, sukladno postojećim propisima.
(2) Učitelji, stručni suradnici i ravnatelji zasnivaju radni odnos sukladno propisima za rad u osnovnoj školi.

Učitelji

Članak 13.

(1) Broj učitelja utvrđuje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada propisanih nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadležnog ministarstva.
(2) Odgojno-obrazovni rad obuhvaća izvođenje: redovite nastave, izborne nastave, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti i sata razrednika.
(3) Tjedno zaduženje učitelja odgojno-obrazovnim radom utvrđuje se sukladno provedbenom propisu nadležnog ministarstva.
(4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti u pojedinoj školi utvrđuje se godišnjim planom i programom škole.

Stručni suradnici

Članak 14.

(1) Stručni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne škole jesu: pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjižničar i zdravstveni radnik.
(2) Svaka redovita osnovna škola koja ima do 180 učenika zapošljava 2 stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog.
(3) Osnovna škola koja ima više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava 3 stručna suradnika. Škola koja ima više od 500 učenika zapošljava 4 stručna suradnika.
(4) Osnovna škola koja ima od 15 do 20 učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja, integriranih u redovite razredne odjele, ima pravo na stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
(5) Zdravstveni radnik zapošljava se sukladno potrebama učenika škole uz odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje.

Ostali radnici

Članak 15.

(1) Osnovna škola zapošljava tajnika i voditelja računovodstva. Popis i opis poslova koji obavljaju, broj izvršitelja i dužina radnog vremena utvrđuju se provedbenim propisom nadležnog ministarstva.
(2) Broj izvršitelja na pomoćno-tehničkim poslovima utvrđuje se na temelju raspoloživoga zatvorenog i vanjskog prostora škole te vrste grijanja i broja obroka učeničke prehrane.
(3) Broj izvršitelja na poslovima spremačice utvrđuje se na temelju površine zatvorenog prostora i vanjskog okoliša koji se koristi primjenom normativa od najmanje 450 m² prostora po izvršitelju u školama u kojima se loži na kruto gorivo ili loživo ulje, a najmanje 600 m² u školama s centralnim grijanjem. Ukoliko je prostor škole za 25% veći, odnosno manji od prethodno utvrđenog, broj izvršitelja utvrđuje se u odgovarajućem omjeru.
(4) Broj izvršitelja na poslovima domara, ložača, odnosno školskog majstora utvrđuje se na temelju ukupne površine zatvorenog prostora primjenom normativa od 3000 m² po izvršitelju te na temelju broja područnih škola i dislociranih objekata škole i na temelju potreba koje proizlaze iz rada škole. Ukoliko je prostor škole za 25% veći, odnosno manji od prethodno utvrđenog, broj izvršitelja utvrđuje se u odgovarajućem omjeru.
(5) Broj izvršitelja na poslovima kuhara utvrđuje se na osnovi količine objeda ili mliječnih obroka koji se priređuju učenicima, s time da minimalna količina po izvršitelju iznosi najmanje 70 objeda ili 270 mliječnih obroka dnevno. Za broj obroka koji je za 25% veći, odnosno manji od prethodno utvrđenog broja, broj izvršitelja utvrđuje se u odgovarajućemu omjeru.
(6) Redovite osnovne škole i posebne odgojno-obrazovne ustanove koje provode osnovno školovanje za učenike s teškoćama imaju pravo na vozača, ako posjeduju vlastito vozilo za prijevoz učenika.
(7) Škola može osigurati pomoćnika u nastavi, prevoditelja znakovnog jezika i osobnog pomoćnika učenicima kojima je rješenjem o primjerenom obliku školovanja potrebna pomoć u učenju, kretanju i obavljanju školskih aktivnosti i zadataka.

VII. MJERILA ZA OPTEREĆENOST UČENIKA SATIMA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

Članak 16.

(1) Osnovno školovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa za osnovnu školu.
(2) Nastavnim planom za osnovnu školu propisuje se tjedni i godišnji broj sati po razredima za:
– obvezne i izborne predmete,
– ostale oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kao što su dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika,
– produženi stručni postupak za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
(3) Opseg, sadržaj i realizacija izvannastavnih aktivnosti ovisi o organizaciji nastavnog procesa u školi, odnosno o mogućnostima izvođenja cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada.
(4) U suradnji s tijelima lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, civilnim društvom, roditeljima/skrbnicima te ostalima osiguravaju se uvjeti za provedbu programa i aktivnosti izvannastavnih sadržaja koje škola provodi u skladu s mogućnostima škole i interesima učenika.

Članak 17.

(1) Nastavni sat u redovitim osnovnim školama u pravilu traje 45 minuta.
(2) Odmor između dva nastavna sata traje najmanje pet minuta, a veliki odmor najmanje 15 minuta i obvezan je nakon dva nastavna sata za učenike razredne nastave. Odmori u provedbi cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada prilagodit će se oblicima rada, boravka i prehrane učenika.
(3) Učenici razredne nastave mogu biti opterećeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom nastavom i satom razrednika s najviše 25 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno, a učenici predmetne nastave s najviše 30 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno. Učenici razredne i predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno opterećeni s još pet sati.
(4) Odmore između obrazovnih razdoblja propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.

VIII. MJERILA ZA TRAJNO PROFESIONALNO USAVRŠAVANJE, NAPREDOVANJE RAVNATELJA, UČITELJA I STRUČNIH SURADNIKA TE MJERILA ZA OSPOSOBLJAVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE OSTALIH RADNIKA

Trajno profesionalno usavršavanje ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika

Članak 18.

(1) Ravnatelji, učitelji i stručni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja:
– najmanje jednom u dvije godine sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na državnoj razini,
– najmanje tri puta godišnje sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na županijskoj razini,
– redovito sudjelovati na profesionalnim usavršavanjima u školi u kojoj rade,
– osobno se profesionalno usavršavati u skladu s poslovima i obvezama za koje su zaduženi.
(2) Sadržaje obveznoga profesionalnog usavršavanja odobrava ministarstvo nadležno za obrazovanje sukladno nacionalnoj strategiji odgojno-obrazovnog sustava, a organiziraju ih i provode: nadležne ustanove za odgoj i obrazovanje, i drugi subjekti koji za to imaju odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje.
(3) Programe profesionalnog usavršavanja na državnoj i županijskoj razini za sljedeću školsku godinu objavljuje ministarstvo nadležno za obrazovanje najkasnije do kraja tekuće nastavne godine.
(4) Učiteljsko vijeće godišnje usvaja plan trajnoga profesionalnog usavršavanja i on postaje obveza za sve odgojno-obrazovne radnike.
(5) Godišnji plan i program stručnog usavršavanja učitelja i stručnog suradnika sastavni je dio godišnjega plana i programa rada škole.
(6) U godišnjemu planu i programu stručnog usavršavanja za svakog učitelja i stručnog suradnika navedeni su oblici stručnog usavršavanja i predviđeni broj sati po pojedinom obliku.
(7) Svaki učitelj i stručni suradnik dužan je barem jednom godišnje podnijeti izvješće o svome profesionalnom usavršavanju.
(8) Sudionicima trajnoga profesionalnog usavršavanja na državnoj i županijskoj razini izdaje se potvrda o stručnome usavršavanju. Sudjelovanje na stručnim usavršavanjima učitelja i stručnih suradnika vrednuje se prema provedbenim propisima nadležnog ministarstva.

Napredovanje učitelja i stručnih suradnika

Članak 19.

Postupak, način i uvjete napredovanja u učiteljska zvanja propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Osposobljavanje i usavršavanje ostalih radnika

Članak 20.

(1) Pravo i obvezu osposobljavanja i usavršavanja imaju i ostali radnici koji rade u školi te se za tu svrhu osiguravaju sredstva u proračunu.
(2) Osposobljavanje i usavršavanje ostalih radnika u školi: tajnika, računovođe, domara, osobe zadužene za zaštitu na radu i zaštitu od požara, radnika u školskoj kuhinji i ostalih, provodi se u skladu sa zakonom.

IX. MJERILA ZA PROSTOR I OPREMU U OSNOVNOJ ŠKOLI

Članak 21.

(1) Osnovne škole grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora osnovnih škola te svim zakonima, pravilnicima i tehničkim propisima u građenju i drugim područjima važnima za rad i boravak u školskom prostoru.
(2) Osnovni standard školskog prostora u pravilu treba osigurati rad škole u jednoj smjeni do stvaranja potrebnih uvjeta, a iznimno u dvije smjene.
(3) Školska zgrada treba osigurati funkcionalnu organizaciju prostora primjerenu suvremenim oblicima nastave, zadovoljiti sve higijensko-tehničke zahtjeve i osnovna ekološka i estetska mjerila.
(4) Površina potrebnog zemljišta za izgradnju školske zgrade i školske dvorane te formiranje školskog trga, školskih igrališta, prostora za rekreaciju i školskog vrta, zelenih površina i drugog, po učeniku iznosi 30-40 m2, a iznimno zbog guste izgrađenosti naselja površina potrebnog zemljišta može biti 20 m2 po učeniku.
(5) Zbog sigurnosti učenika te održavanja i čuvanja, vanjski školski prostor mora biti ograđen.
(6) Normative za izgradnju i opremanje prostora osnovnih škola u skladu s ovim Standardom donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Članak 22.

1. Prostorni uvjeti škole za izvođenje nastave:
1.1. RAZREDNA NASTAVA
– učionice od I. od IV. razreda,
– kabinet.
1.2. PREDMETNA NASTAVA
1.2.1. Jezično-umjetničko područje
– učionica za hrvatski jezik,
– kabinet za hrvatski jezik,
– učionica za manjinski jezik,
– kabinet za manjinski jezik,
– učionica za strani jezik,
– kabinet za strani jezik,
– učionica za glazbenu kulturu,
– kabinet za glazbenu kulturu,
– učionica za likovnu kulturu,
– kabinet za likovnu kulturu.
1.2.2. Prirodoslovno-matematičko područje
– učionica za matematiku,
– kabinet za matematiku,
– informatička učionica,
– informatički kabinet,
– učionica za fiziku i kemiju,
– kabinet za fiziku i kemiju,
– spremišni prostor za kemikalije,
– učionica za prirodu i biologiju s vivarijem,
– kabinet za prirodu i biologiju,
– spremišni prostor za prirodoslovne zbirke.
1.2.3. Društveno područje
– učionica za povijest,
– kabinet za povijest,
– učionica za geografiju,
– kabinet za geografiju,
– geografska promatračnica.
1.2.4. Radno-tehničko područje
– učionica za tehničku kulturu – radionica,
– kabinet,
– spremište.
1.2.5. Izborna nastava
– učionica za izborne predmete.
1.2.6. Prostorije za provođenje edukacijsko-rehabilitacijskih programa za učenike s teškoćama.
2.0. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
2.1. Dvorana za tjelesno-zdravstvenu kulturu
– dvorana – jednodijelna, dvodijelna, trodijelna,
– dvorana za korektivnu gimnastiku,
– zatvoreni bazen,
– spremište sprava,
– skupna svlačionica,
– skupna praonica s WC-ima,
– kabinet tjelesno-zdravstvene kulture,
– ambulanta – za zdravstvenog radnika,
– svlačionice učitelja tjelesno-zdravstvene kulture sa sanitarijama,
– prostorija za kondicioniranje zraka,
– prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje,
– ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom,
– sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike,
– gledališni prostori uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu,
– prostorija za režiju uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu,
– spremište sprava i rekvizita za vanjske terene.
3.0. DRUŠTVENI PROSTORI
– višenamjenski prostor,
– školska knjižnica,
– prostor za učenički klub,
– blagovaonica.
4.0 PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE
– zbornica,
– soba ravnatelja škole,
– soba tajnika,
– sobe za stručne suradnike – pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik,
– voditelj programa, informatičar, satničar,
– soba administracije,
– soba računovodstva,
– soba za prijem roditelja/skrbnika,
– arhiv,
– čajna kuhinja.
5.0. GOSPODARSKI PROSTORI
5.1. Kuhinjski pogon
– kuhinja sa spremištem,
– spremišta,
– sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja.
5.2. Energetsko-tehnički blok
– kotlovnica za centralno grijanje,
– radionica kućnog majstora,
– garderoba i sanitarije tehničkog osoblja,
– opće gospodarsko spremište,
– garderoba i sanitarije spremačica,
– prostor za odlaganje smeća.
6.0. OSTALI PROSTORI
6.1. Ulaz
– trijem,
– vjetrobran,
– ulazni prostor,
– vratarnica,
– garderoba za učenike – garderobni ormarići u komunikacijskim prostorima.
6.2. Komunikacije
– hodnici,
– stubišta.
6.3. Sanitarije
– sanitarije za učenike,
– sanitarije prilagođene potrebama učenika s većim motoričkim smetnjama,
– sanitarije za učitelje.
7.0. VANJSKI PROSTORI
7.1. Opći prostori
– pješački prilazni put,
– školski trg,
– parkiralište za školski autobus i automobile,
– gospodarsko dvorište.
7.2. Prostori nastavnih područja
– razredna nastava na otvorenom,
– školski didaktički prostor,
– školsko dvorište i školski park,
– vježbalište – vanjski prostori za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture,
– ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije.

Mjerila za prostore u osnovnim školama

Članak 23.

(1) Učionica mora osigurati uvjete za rad učitelja s najmanje 14, optimalno 20 te najviše 28 učenika razrednog odjela. Prostor učionice mora biti prilagođen zahtjevima organizacije i izvođenja suvremene nastave, radu u skupinama, projektnoj nastavi, vježbama i drugim oblicima nastave. Površina učionice je 2,5 m² po učeniku, a izračunata prema pretpostavljenome proračunskom broju od 24 učenika u razrednome odjelu, iznosi 60 m², visine 3,0-3,2 m. Propisani standard u postojećim školama postiže se prilagođavanjem broja učenika.
(2) Učionica za razrednu nastavu prostorno, funkcionalno i oblikovno omogućava ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka. Prostor osigurava slobodu kretanja u učionici i izmjenjivanja različitih oblika rada.
(3) Učionice za predmetnu nastavu s pripadajućim kabinetima moraju biti odgovarajuće opremljene prema nastavnim područjima.
(4) Specijalizirane učionice za nastavu likovne i glazbene kulture, informatike, prirode, biologije, kemije, fizike i tehničke kulture dimenzioniraju se s 3,5 m² po učeniku, a prema pretpostavljenome proračunskom broju učenika iznosi 24 x 3,5 =84 m².
(5) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu određuje se, organizira i oprema u skladu s uvjetima utvrđenima nastavnim planom i programom tog predmeta i standardima koji se propisuju u školstvu i športu. Škola mora imati dvoranu za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture primjerenu broju učenika. Škola od 8 razrednih odjela ima školsku jednodijelnu dvoranu, veličine 15x27x6 m sa svim pratećim prostorima. Škola od 12 razrednih odjela ima školsku dvodijelnu dvoranu veličine 30x20x7 m sa svim pratećim prostorima. Škola od 16 razrednih odjela ili do 800 učenika ima trodijelnu športsku dvoranu veličine 45x27x8 m sa svim pratećim prostorima. Za športske trodijelne dvorane financijska sredstva osigurava ministarstvo nadležno za obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takve dvorane zadovoljavaju i športske potrebe lokalne zajednice. Broj i vrsta vanjskih vježbališta za tjelesno-zdravstvenu kulturu definirani su normativima. Mrežom škola na razini županije utvrdit će se škole sa zatvorenim bazenom. Školski bazen ima dimenzije najmanje 8x16,67 m s promjenjivom dubinom vode od 0,60 do 1,30 m s pratećim prostorima: individualne, skupne i svlačionice za učitelje, sanitarni čvor s tuševima, prostorije za nadzor pogona, kondicioniranja zraka i vode, prostor za zadržavanje i prostoriju za sredstva za čišćenje. Za bazene veće površine od ove financijska sredstva osigurava ministarstvo nadležno za obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takvi bazeni zadovoljavaju i športske potrebe lokalne zajednice.
(6) Višenamjenski se prostor koristi za boravak i odmor učenika te povremeno za manifestacije i određene nastavne i izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50 m² po učeniku, ali ne smije biti manji od 90 m².
(7) Prostor blagovaonice se dimenzionira s 1,0 m² po učeniku.
(8) Učenički klub služi za druženje učenika, rad učeničkog vijeća, boravak učenika putnika i slično.
(9) Školska knjižnica sastavni je dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je uključena u nastavne i izvannastavne aktivnosti. Na raspolaganju je učenicima, nastavnome osoblju i drugim korisnicima. Prostor knjižnice treba omogućiti prilagodbe promjenama u školskome obrazovnom programu i pojavi novih tehnologija. Veličina prostora knjižnice ovisi o broju učenika, odnosno broju razrednih odjela. Prilikom dimenzioniranja treba računati da će u čitaonici istodobno boraviti 5% učenika škole, a radni prostor po jednom korisniku iznosi 2 m². Knjižnica ne može biti manja od 60 m². Knjižnica se sastoji od prostora za rad knjižničara u radu s korisnicima i obradi građe veličine do 15 m², prostora za smještaj knjižnične građe u slobodnom pristupu koji se izračunava kao 5,5 m² na 1000 knjiga, računajući 15 knjiga po korisniku, računalnih mjesta za individualni rad korisnika, računajući za 3-5 mjesta = 15 m², prostor za smještaj učiteljskog fonda od najmanje 5 m², čitaonički prostor za individualni i skupni rad, izložbeni prostor i spremište za knjižničnu građu. U sklopu knjižnice, u školi optimalne veličine, multimedijska se učionica dimenzionira za 20 korisnika x 3 m = 60 m². U sklopu knjižnice nalazi se i kabinet knjižničara od najmanje 15 m².
(10) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada objedinjuju pedagošku i administrativnu službu škole. Poželjno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom škole.
(11) Zbornica je prostor koji koriste svi učitelji škole za okupljanje, izmjenu iskustava i rezultata rada te odmor između nastavnih sati. U zbornici se održavaju učiteljska vijeća i uređuje nastavna i ostala administracija. U školi sa 16 razrednih odjela zbornica treba imati 30 mjesta za sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je površine od 60 do 80 m². Zbornica može biti proširena prostorom za odmor i razgovor.
(12) Soba ravnatelja koristi se za rad i kontakte s učiteljima, učenicima i roditeljima/skrbnicima, te s trećim osobama, a svojom veličinom mora omogućiti i manje sastanke.
(13) Gospodarski prostori škole dimenzioniraju se prema vrsti škole, kapacitetu školske zgrade, načinu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.
(14) Ostali prostori. Ukupna širina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju učenika. Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van. Dubina vjetrobrana najmanje je 240 cm. Hodnici se dimenzioniraju prema broju učenika, odnosno učionica. Najmanja širina hodnika s učionicama s jedne strane za dvije učionice iznosi 180 cm, za četiri učionice 240 cm, a najmanja širina hodnika s učionicama postavljenim obostrano iznosi 300 cm. Ako se garderoba nalazi u hodnicima, hodnik se proširuje za dubinu garderobnih ormarića. Najmanja širina stubišnog kraka za dvije učionice iznosi 120 cm. Za sljedeće dvije učionice širina kraka se povećava za 30 cm. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta stube mora biti najmanje 33 cm. Garderoba učenika može se organizirati kao središnja garderoba u ulaznome prostoru škole ili kao garderobni ormarići po hodnicima. Sanitarije za učenike čini prostor s WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima. Svaki sanitarni čvor sastoji se od ženskog i muškog dijela s odvojenim pretprostorima. Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih uređaja provodi se na način:
– za 30 učenica potrebno je osigurati dvije WC-kabine,
– za 30 učenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5 pisoar,
– za isti broj učenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan umivaonik,
– potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za učenike s motoričkim poremećajima i prostor za presvlačenje i pranje inkontinentnih učenika.
(15) Vanjski prostori. Školsko je vježbalište vanjski prostor za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture čija veličina i broj športskih borilišta ovisi o broju razrednih odjela, nastavnom programu, izbornim aktivnostima i športskim aktivnostima lokalne zajednice.

Higijensko – tehnički zahtjevi

Članak 24.

(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u školi potrebno je zadovoljiti higijensko-tehničke zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunčanost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, instalacije informatike, zaštitu od požara i zaštitu od provale.
(2) Prirodno osvjetljenje najznačajniji je psihološki i fiziološki čimbenik radnih uvjeta u školskoj zgradi te je, ovisno o obliku nastave, nužno osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvjetljenja. Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u učionici određuje se: orijentacijom učionice, tehničkim sredstvima za raspršenje dnevnog svjetla i kontrolom odbljeska unutarnjih površina. U svim radnim prostorima škole osigurava se zamračenje. Učionice razredne nastave trebaju biti optimalno osunčane, a učionice predmetne nastave i knjižnica osvijetljene ovisno o sadržaju i obliku nastave. Zaštita od izravnog prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava stvaranje odbljeska i pretjeranog zagrijavanja, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora. Za slabovidne učenike potrebno je osigurati dodatno osvjetljenje sukladno individualnim potrebama pojedinog učenika.
(3) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozračivati. U nastavnim prostorijama treba osigurati četiri izmjene zraka na sat uz najveću brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25-30 m³ zraka/h po učeniku.
(4) U učionicama treba osigurati relativnu vlagu u zraku od 45-55%.
(5) Toplinska zaštita, zaštita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija zajedničkih prostora i učionica mora biti prema važećim propisima i standardima. Zaštita od buke i akustika trebaju omogućavati dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju glazbe.
(6) Za grijanje i hlađenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnog sustava. U prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan na 20˚C, a:
– u učionicama na 20˚C,
– u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici na 20˚C,
– u športskoj dvorani na 16 – 18˚C, a u svlačionicama i praonicama na 20 – 22˚C,
– u hodnicima i stubištima na 18˚C.
U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima škole treba osigurati optimalnu temperaturu, 5°C nižu od vanjske.
(7) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa zdravstveno ispravnom vodom za piće.
(8) Otpadne vode odvode se kućnom kanalizacijom koja se priključuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi način, prema važećim propisima i standardima.
(9) Električna instalacija mora biti zaštićena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem i instalaciju interneta i intraneta.
(10) Zaštita od požara provodi se uporabom odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom i signalizacijom.
(11) Zaštita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.

Mjerila za opremu škole

Članak 25.

(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i omogućiti realizaciju odgojno-obrazovnog rada s učenicima.
Oprema na razini škole:
– telefonska instalacija, internet, intranet,
– razglasni uređaj sa školskim zvonom,
– školski sat,
– alarmni sustav,
– videonadzor,
– digitalna kamera,
– digitalni fotoaparat,
– fotokopirni aparat,
– interaktivna ploča,
– LCD projektor – stropni s projekcijskim platnom,
– oglasna ploča,
– izložbene vitrine i stolovi,
– oprema prema planu i programu škole.
Oprema na razini učionice:
– radni stolovi za učenike – dvosjedi,
– radni stolovi za učenike – jednosjedi,
– stolci s naslonom za učenike,
– stol za nastavnika s računalom,
– stolac s naslonom za nastavnika,
– trodijelna školska ploča,
– audiolinija,
– zidna ploha za izložbe: ploča s mekom oblogom i magnetna ploča,
– ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i priručnog materijala),
– prva pomoć, komplet.
(2) Oprema i namještaj moraju biti funkcionalni i sigurni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog materijala, po mogućnosti prirodnog, lakog za održavanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog učeničkoj dobi. Sav namještaj treba biti dimenzioniran prema visini i dobi te zadovoljavati ergonomske zahtjeve. Za učenike s posebnim obrazovnim potrebama treba biti osiguran prilagođeni namještaj i potrebna pomagala.

Mjerila za didaktičku opremu

Članak 26.

Glavna mjerila za nabavu didaktičkog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoća uporabe, ergodidaktičnost, tehnološka suvremenost, prilagođenost učenicima s teškoćama u razvoju i privlačnost.

X. MJERILA ZA POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U OSNOVNOME ŠKOLSTVU

Članak 27.

(1) Posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnom školstvu odnose se na sve slučajeve kad se u pogledu specifičnih potreba učenika, veličine škole, razrednog odjela, uvjeta života i rada učitelja, opsega i složenosti poslova te organizacijskih oblika rada ne mogu primijeniti mjerila za redovite škole koje ostvaruju djelatnost pod redovitim, standardnim uvjetima.
(2) Pri ustroju škole potrebno je procijeniti svrhovitost samostalnosti ustanove glede ukupnog broja učenika, broja područnih odjela, prometne povezanosti, veličine objekta – školske zgrade, cjelovitosti sredine u kojoj škola djeluje i drugih posebnosti, o čemu procjenu donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje u dogovoru s tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Škole s otežanim uvjetima rada

Članak 28.

(1) Škole s otežanim uvjetima rada jesu: škole na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim područjima te škole na područjima od posebne državne skrbi prve skupine.
(2) Ove su škole od posebnog značaja za društvenu sredinu i ne moraju zadovoljavati minimum standarda utvrđenih u člancima od 6. do 10. ovoga Standarda koji utvrđuju broj učenika ili razrednih odjela.
(3) Status škole s otežanim uvjetima rada utvrđuju se posebnim propisima.
(4) Mrežu škola treba organizirati na način da učenici prva tri razreda do mjesta održavanja nastave ili prijevoznog sredstva ne pješače više od jedan kilometar.
(5) Broj radnika u navedenim školama osigurava se u pravilu kao i u školama koje nastavu ostvaruju u redovitim uvjetima s time da, kada je to nužno, mjerila za utvrđivanje broja radnika mogu biti i niža od onih propisanih za škole koje rade u redovitim uvjetima.

Odgoj i obrazovanje učenika u umjetničkim programima

Članak 29.

(1) Osnovne glazbene i plesne škole mogu se osnivati i s manjim brojem razrednih odjela od broja predviđenog ovim Standardom o čemu se odlučuje na osnovi posebnih propisa.
(2) Broj učenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini određuje se prema specifičnostima izvođenja nastave.
(3) U glazbenoj školi nastava se izvodi:
– pojedinačno za nastavu glazbala, solopjevanja i korepeticije,
– od 2 do 4 učenika u nastavi partiture, dirigiranja i osnova vokalne tehnike,
– od 4 do 6 učenika u nastavi harmonije, polifonije, glazbenog folklora, metodike nastave glazbe i rada s dječjim instrumentarijem,
– od 2 do 8 učenika u nastavi komorne glazbe,
– u razrednome odjelu od 10 do 15 učenika u nastavi solfeggia, teorije glazbe povijesti glazbe, glazbenih oblika i poznavanja glazbala,
– skupno s minimalno od 12 do 15 učenika za nastavu orkestra, odnosno minimalno 20 učenika za nastavu zbora.
(4) U školi za klasični balet nastava se izvodi:
– pojedinačno za nastavu glazbala,
– u razrednome odjelu s od 3 do 10 učenika za nastavne predmete određene planom i programom.
(5) U školi suvremenog plesa nastava se izvodi:
– pojedinačno za nastavu glazbala,
– grupno od 3 do 5 učenika u nastavi metodike plesne nastave i osnova koreografije,
– u razrednome odjelu od 8 do 12 učenika za nastavne predmete prema nastavnome planu i programu.
(6) Nastava općeobrazovne grupe predmeta u glazbenoj, baletnoj i školi suvremenog plesa izvodi se u razrednim odjelima od 24 do 28 učenika.
(7) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta osim za izvođenja nastave specifičnih nastavnih predmeta. U glazbenoj školi:
– nastavni sat obveznog glasovira i korepeticije do drugog razreda srednje škole, odnosno za učenike solopjevanja do četvrtog razreda, traje 30 minuta,
– prema nastavnom planu i programu Funkcionalne muzičke pedagogije nastavni sat solfeggia, analize glazbenih oblika i dirigiranja traje 60 minuta.
(8) U umjetničkim školama potrebne su učionice primjerene pojedinačnoj i grupnoj nastavi, nastavi u razrednom odjelu i nastavi skupnog muziciranja.
(9) Glazbena škola ima dvoranu s oko 80 mjesta za koncerte učenika.
(10) Plesne škole imaju plesnu dvoranu s oko 100 m² s vibrirajućim podom te ostalom opremom.

Odgoj i obrazovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina

Članak 30.

(1) Pravo je pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svome jeziku i pismu kojim se služe, a ostvaruje se sukladno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (»Narodne novine«, br. 51/00.).
(2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u osnovnim školama s nastavom na jeziku i pismu kojim se služe pod uvjetima i na način propisanim programom nadležnog ministarstva o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
(3) Obrazovanje učenika nacionalnih manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja i provođenja nastave:
Model A po kojemu se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obvezno učenje hrvatskog jezika u istom broju sati u kojem se uči jezik manjine. Učenici imaju pravo i obvezu učiti dodatne sadržaje važne za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u posebnoj ustanovi, ali ga je moguće provoditi u ustanovama s nastavom na hrvatskome jeziku u posebnim odjelima s nastavom na jeziku i pismu manjine.
Model B po kojemu se nastava izvodi dvojezično. Prirodna se grupa predmeta uči na hrvatskome jeziku, a društvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskome jeziku, ali u posebnim odjelima.
Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatnih dva do pet školskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet školskih sati tjedno obuhvaća učenje jezika i književnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti.
(4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske škole i drugo) organiziraju se za one učenike za koje ne postoji mogućnost organiziranja redovite nastave po modelu A, B ili C. Nadležno ministarstvo sufinancira organiziranje i provođenje posebnih oblika nastave.
(5) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio sadrži i sadržaje u vezi s posebnošću nacionalne manjine, a odnose se na materinski jezik, književnost, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu
(6) Materijalne uvjete i prostor za rad školskih ustanova i za izvođenje nastave osigurava osnivač.

Osnovno školovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih građana u inozemstvu

Članak 31.

(1) Za djecu hrvatskih građana u inozemstvu organizira se dopunska nastava na hrvatskome jeziku, prema posebnome nastavnom programu, u skladu sa zakonom, međunarodnim ugovorom i s propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi.
(2) Za učenike i učitelje dopunske nastave osigurava se besplatno jedan udžbenik i radna bilježnica za svaki stupanj nastave.
(3) Školama u kojima se održava nastava za djecu hrvatskih građana u inozemstvu Republika Hrvatska osigurat će potrebna didaktička sredstva namijenjena provođenju nastave hrvatskog jezika, prirode i društva, povijesti, geografije i glazbene kulture.

Odgoj i obrazovanje darovitih učenika

Članak 32.

(1) Škola je obvezna sustavno tijekom školske godine identificirati darovite učenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvješće na temelju prosudbe školskog stručnog tima.
(2) Rad s darovitim učenicima provodi se programima različite težine i složenosti kao diferencirani nastavni program u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnim skupinama, kreativnim i/ili istraživačkim radionicama, putem izbornih programa, grupnih ili individualnih, u posebnim izvannastavnim aktivnostima, usporednim, produbljenim programima ili omogućavanjem pristupa izvorima specifičnog znanja.
(3) Darovitome učeniku škola može iznimno odobriti odsutnost s nastave dužu od propisane te potrebama takvih učenika prilagoditi način ispitivanja i ocjenjivanja.
(4) Program rada s darovitim učenicima obuhvaća:
– povećan rad učitelja s darovitim učenicima,
– nabavu potrebne nastavne opreme i literature,
– pristup posebnim izvorima znanja,
– državna i međunarodna natjecanja darovitih učenika u organizaciji nadležnog ministarstva za obrazovanje i drugih subjekata koji za to imaju odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje,
– poticajna sredstva učenicima za stipendije, nagrade i drugo.

Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama

Članak 33.

(1) Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama provodi se u redovitoj školi uz potpunu ili djelomičnu integraciju prema stupnju i vrsti teškoće, po redovitim, individualiziranim i posebnim nastavnim programima ili iznimno, ako je učenicima potrebna i dodatna zdravstvena i socijalna skrb, u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.
(2) S istim se učenicima provodi individualizirani ili posebni nastavni program u redovitim osnovnim školama i odjelima uz sudjelovanje učitelja odgovarajuće stručne spreme za rad s tim učenicima. S istim se učenicima provodi i produženi stručni postupak ili edukacijsko-rehabilitacijski postupak, a s njihovim roditeljima/skrbnicima savjetodavni rad.
(3) Provođenje posebnog nastavnog programa, sukladno utvrđenom primjerenom programu školovanja, provodi se u razrednom odjelu s posebnim programom, u redovitoj osnovnoj školi najbližoj mjestu stanovanja učenika ili u najbližoj posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi ako vrsta i stupanj teškoća učenika zahtijeva i dodatne rehabilitacijske, odnosno zdravstvene postupke i tretmane. Uvjeti za ustroj razrednog odjela posebnog programa su broj učenika s utvrđenim primjerenim programom školovanja, osigurana primjerena nastavna sredstva i pomagala i osigurani učitelji i stručni suradnici odgovarajuće stručne spreme za rad s tim učenicima.
(4) Za učenike s teškoćama koji su integrirani u redovite osnovne škole prema utvrđenim potrebama u školi osigurava se radni prostor za ostvarivanje dodatne pomoći za rehabilitacijski tretman i posebne oblike odgojno-obrazovnog rada. U školama s više od 10 razrednih odjela prostor se osigurava u školskoj zgradi, a za više manjih škola osigurava se prostor u školi, sukladno mreži škola.
(5) Za učenike sniženih intelektualnih sposobnosti i za učenike sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima vida, sluha, s glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim oštećenjima i kroničnim bolestima prema utvrđenim potrebama u školi se, za produženi stručni postupak za skupinu do 10 učenika, osigurava radni prostor od 30 m², a za rehabilitacijske i posebne oblike odgojno-obrazovnog rada za skupinu do 5 učenika radni prostor od 15 m².
(6) Za učenike s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju prema utvrđenim potrebama u školi se za produženi stručni postupak osigurava radni prostor od 30 m², a za posebne oblike odgojno-obrazovnog rada radni prostor od 15 m².

Odgoj i obrazovanje učenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava u kući

Članak 34.

(1) Za učenike oboljele od kroničnih bolesti ili stanjima koja zahtijevaju boravak ili smještaj u zdravstvenim ustanovama organizira se osnovno školovanje prema redovitim ili posebnim uvjetima. Odgojno-obrazovni rad s takvim učenikom provodi ustanova u kojoj je učenik smješten ili najbliža osnovna škola.
(2) Za učitelje koji ostvaruju odgojno-obrazovni program u zdravstvenim ustanovama potrebno je osigurati posebno stručno usavršavanje sukladno potrebama učenika s kojima učitelji rade.

Članak 35.

Za učenika koji ne može privremeno ili trajno pohađati nastavu, škola koju učenik pohađa može organizirati instruktivnu nastavu u kući učenika.

XI. MJERILA UČENIČKOG STANDARDA

Prijevoz učenika

Članak 36.

(1) Radi veće sigurnosti učenika u okolnostima posebnih prometnih uvjeta, u naseljima bez javnog prijevoza, s prometnicama bez nogostupa, može se osigurati prijevoz učenicima bez obzira na udaljenost.
(2) Za učenike s teškoćama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost od mjesta stanovanja do škole te pratitelj kad je on nužan zbog vrste i stupnja teškoće.

Članak 37.

(1) Dnevno vrijeme koje učenik provede u prijevozu od kuće do škole te u povratku do kuće ne smije biti dulje od 2 sata.
(2) Škola je dužna osigurati organizirani boravak učenicima koji iz objektivnih razloga dolaze prijevremeno u školu, odnosno u školi čekaju prijevoz do kuće.
(3) S ciljem racionalizacije prijevoza učenika škola može imati vlastito vozilo za prijevoz učenika.

Prehrana učenika

Članak 38.

(1) Svaka škola dužna je osigurati prehranu za svoje učenike.
(2) Tjedni jelovnik objavljuje se na školskoj oglasnoj ploči. Prehrana se izvodi u blagovaonici. U cilju očuvanja zdravlja učenika u školi se ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pića.
(3) Učenicima koji su uključeni u produženi boravak ili cjelodnevnu nastavu potrebno je osigurati minimalno 30 minuta za objed.
(4) Utvrđivanje nutricionističkih zahtjeva, uvjeta i načina organiziranja prehrane u nadležnosti su osnivača.
(5) Higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u županijama, odnosno Gradski ured za obrazovanje i šport Grada Zagreba.

Udžbenici

Članak 39.

(1) Odobravanje i nabava udžbenika provodi se prema posebnom propisu.
(2) Udžbenici se izdaju za:
– redovite osnovne škole,
– nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama,
– nastavu za djecu hrvatskih građana u inozemstvu.
(3) Učitelj ima slobodu izbora udžbenika.
(4) Udžbenik mora udovoljavati znanstvenim, etičkim, didaktičko-metodičkim, jezičnim i tehničkim standardima koje propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(5) Udžbenik se zasniva na nastavnom programu i sadržajno se mijenja kad se mijenja nastavni program, odnosno kad mjerodavna struka utvrdi potrebu unošenja novih spoznaja u udžbenik.

Poduka plivanja i vožnje biciklom

Članak 40.

(1) Škola je za vrijeme osnovnoškolskog obrazovanja dužna omogućiti svim učenicima poduku plivanja.
(2) Program poduke plivanja propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje, a provodi se tijekom II. ili III. razreda.
(3) Minimalni program poduke traje 20 sati, a izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama s najviše 12 učenika.
(4) Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama treba osigurati odraslog pomagača ovisno o vrsti i stupnju teškoće.
(5) U višim razrednim odjelima poduka se osigurava samo za one učenike koji nisu naučili plivati.
(6) Izvršitelji programa škole plivanja jesu učitelji treneri na bazenima, a organizira ga škola.
(7) Organizaciju poduke plivanja, osim škola, mogu provoditi i savezi školskih športskih klubova.
(8) Škola je za poduku plivanja dužna za svakih 14 učenika osigurati jednog pratitelja učenika i nadzor na bazenu. Pratitelj je osoba koju odredi ravnatelj.

Članak 41.

(1) Poduka vožnje biciklom u pravilu se organizira na školskom vježbalištu.
(2) Poučavanje provodi učitelj tehničke kulture.

Zdravstvena zaštita učenika

Članak 42.

Oblici i način ostvarivanja zdravstvene zaštite učenika osnovne škole provode se sukladno propisima iz djelatnosti zdravstva.

Škola otvorena učenicima tijekom odmora

Članak 43.

Osnovna je škola otvorena učenicima u vrijeme odmora između dva školska obrazovna razdoblja i dvije nastavne godine, kako bi se osigurala mogućnost izvođenja različitih programa, manifestacija i aktivnosti za zainteresirane učenike. U organizaciji i provođenju programa, koji je sastavni dio godišnjeg plana i programa rada škole, mogu osim učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja sudjelovati i roditelji/skrbnici, lokalna zajednica, zainteresirane udruge, pravne osobe i pojedinci.

XII. MJERILA ZA ŠKOLU VJEŽBAONICU I ZA ŠKOLU U KOJOJ SE PROVODE ISTRAŽIVANJA

Vježbaonice

Članak 44.

(1) Škola može biti proglašena vježbaonicom za praktičnu poduku studenata visokog učilišta za obrazovanje učitelja/nastavnika, ako za to ima materijalne i kadrovske uvjete te opremu.
(2) U vježbaonici na jednome satu nastave može biti skupina od najviše 10 studenata, a u posebnom razrednom odjelu od 2 do 5 studenata.
(3) Učionica u kojoj se održava nastava uz sudjelovanje studenata mora imati opremu potrebnu za smještaj i rad studenata.

Znanstvena i druga istraživanja u školi

Članak 45.

(1) Osnovne škole mogu sudjelovati u istraživanjima za unapređivanje nastave i drugih oblika rada škole koje provode ustanove koje provode znanstvena i stručna istraživanja, pojedinci ili mjerodavna državna tijela.
(2) Za provođenje istraživanja potrebni su:
– odobrenje ravnatelja,
– pisana suglasnost roditelja/skrbnika učenika koji su obuhvaćeni istraživanjem,
– odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje.
(3) Škola koja sudjeluje u istraživanju ima pravo na naknadu troškova istraživanja koje snosi ustanova koja provodi znanstvena i stručna istraživanja, pojedinci ili mjerodavna državna tijela.

XIII. SUSTAV KVALITETE OSNOVNOG ŠKOLSTVA

Članak 46.

(1) Osnovnoškolske ustanove i ustanove u kojima se provodi osnovnoškolski odgoj i obrazovanje dužne su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskom aktu.
(2) Vanjsko vrednovanje provodi ustanova nadležna za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
(3) Osnovnoškolske ustanove provode samovrednovanje.

XIV. SREDSTVA ZA PROVEDBU PEDAGOŠKOG STANDARDA

Članak 47.

Sredstva za provedbu ovoga Standarda osiguravaju se iz državnog proračuna, proračuna osnivača, proračuna lokalnih zajednica te donatora.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

(1) Standard će se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuću godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje utvrđuje dinamiku provedbe ovoga Standarda prema raspoloživim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i čini sastavni dio ovoga Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera ovoga Standarda i izrada ukupnoga godišnjeg izvješća u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
(4) Godišnje izvješće o provedbi ovoga Standarda nadležno ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske godišnje izvješće podnosi Hrvatskom saboru.

Članak 49.

Sukladno ovlastima utvrđenim ovim Standardom provedbene propise donijet će ministar, odnosno Ministarstvo u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 50.

Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članka 20. i 29. koje stupaju na snagu 1. siječnja 2011., odredaba članka 11. stavka 7. i članka 14. stavka 2. i 3. koje stupaju na snagu 1. siječnja 2013., odredbe članka 6. stavka 4. koja stupa na snagu 1. siječnja 2018., te odredbe članka 3. stavka 2., članka 6. stavka 3. i članka 21. do 26. koje stupaju na snagu 1. siječnja 2023.

Klasa: 600-01/08-01/02
Zagreb, 16. svibnja 2008.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

PRILOG

KOEFICIJENT IZVODLJIVOSTI STANDARDA

1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda je oznaka postupnih rokova, do završno 2022. godine, u kojima će se pojedini standard postići:
K_i = 0 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '0' stupaju na snagu odmah po donošenju ovoga Standarda i normativa.

K_i = 1 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '1' moraju se postići u roku od tri godine, po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010. godine.

K_i = 2 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '2' moraju se postići u roku od pet godina, po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2012. godine.

K_i = 3 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '3' moraju se postići u roku od deset godina, po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2017. godine.

K_i = 0* = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '4' moraju se postići u roku od petnaest godina, po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022. godine.

K_i = 0* odnosno K_i = 1* odnosno K_i = 2* odnosno K_i = 3* odnosno K_i = 4* = Svi standardi označeni određenim koeficijentom izvodljivosti sa * postižu se u rokovima koje označavaju, ali prethodno moraju biti utvrđeni mrežom škola u suradnji s lokalnom samoupravom.

Standardi utvrđeni mjerilima iz ovoga Standarda realizirat će se prema sljedećim koeficijentima izvodljivosti:
 

 2) Krajnji je rok za usklađivanje sustava osnovnog školstva s ovim Standardom 2022. godine.